Špijunaža označava pribavljanje tajnih podataka s ciljem da se ti podaci učine dostupnima stranoj državi/organizaciji/pravnoj osobi.

Suprotstavljanje obavještajnim aktivnostima stranih obavještajnih službi jedna je od zadaća svake države u očuvanju nacionalnih interesa i sposobnosti učinkovitog donošenja i provedbe odluka.

SOA istražuje i prati obavještajne aktivnosti stranih službi i njihovih izvora koji mogu ugroziti hrvatske interese u zemlji i inozemstvu.

RH može biti predmetom obavještajnog interesa pojedinih stranih država zbog političkih ili gospodarskih razloga. Uz to, članstvo u NATO-u i EU predstavlja dodatni razlog zbog kojeg bi RH mogla biti predmetom obavještajnog interesa nekih država koji ove integracije smatraju prijetnjom ili protivnikom. Obavještajni interes stranih država u pravilu je dugotrajan i sistematičan.

Strana obavještajna aktivnost u RH i protuobavještajno suprotstavljanje hrvatskih službi tim aktivnostima bile su najintenzivnije tijekom Domovinskog rata, no one su i danas prisutne.

Primjer strane obavještajne aktivnosti u RH može biti nastojanje da se pribave klasificirani podatci koji bi mogli ugroziti nacionalne interese RH, npr. u područjima poput gospodarskih aktivnosti ili međunarodnih pregovora u kojima sudjeluje RH. Isto tako, mogu nastojati utjecati na hrvatsku javnost plasiranjem (dez)informacije koje služe njihovim ciljevima.

Djelatnici/agenti stranih obavještajnih službi obično su prikriveni tako da se predstavljaju kao diplomati, znanstvenici, novinari ili gospodarstvenici.

Prilikom obavještajnog rada strani obavještajci često koriste hrvatske državljane kako bi došli do povjerljivih podataka ili utjecali na donošenje odluka, u tijelima državne uprave, ali i javnim i privatnim tvrtkama. Strani agenti prvenstveno nastoje pristupiti osobama koje imaju izravan pristup klasificiranim podacima ili mogu utjecati na proces donošenja odluka ili javno mnijenje. Pritom, hrvatski državljani mogu im biti i nesvjesni izvor informacija. Kazneni zakon RH definira kazneno djelo špijunaže i propisuje kaznenopravne sankcije za osobe koje ga počine.

Uz ovaj „klasičan“ obavještajni rad, sve veću važnost zauzima i špijunaža korištenjem modernih tehnologija, posebice u cyber prostoru.

Suprotstavljanje ovakvim obavještajnim djelovanjima bitno je za očuvanje hrvatske političke, financijske i gospodarske samostalnosti odlučivanja i djelovanja. Posljedice strane obavještajne djelatnosti mogu biti gospodarski gubitci, povećanje troškova ili ovisnosti države, destabilizacija sigurnosnih prilika, onemogućavanje slobodnog donošenja političkih odluka, pa čak i ugrožavanje fizičke sigurnosti hrvatskih građana.

SOA stalno djeluje na prevenciji i suprotstavljanju stranim obavještajnim aktivnostima. Ovi napori uključuju protuobavještajni rad, provođenje sigurnosnih provjera, stalni nadzor zaštite povjerljivih podataka, osvješćivanje samozaštitnog ponašanja hrvatskih građana koji imaju pristup povjerljivim podacima, savjetovanja s drugim tijelima u zaštiti sigurnosti podataka i slično.