Ovlasti

Ovlasti

Poslove i zadaće iz svoje nadležnosti SOA obavlja na temelju Ustava i Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu te ostalih zakona i podzakonskih akata koji se odnose na njeno područje rada.

 

SOA je zakonom dobila posebne ovlasti koje joj omogućuju prikupljanje podataka sigurnosnog i obavještajnog značaja na više načina:

  • komunikacijom i kontaktima s građanima,

  • potraživanjem službenih podataka od državnih i lokalnih tijela te pravnih osoba,

  • primjenom tajnih mjera i postupaka,

  • korištenjem javnih izvora (elektronički i tiskani mediji) te

  • razmjenom podataka s partnerskim sigurnosno-obavještajnim službama.

 

Prilikom prikupljanja podataka od građana, djelatnici SOA-e legitimiraju se službenom iskaznicom i značkom. Razgovori s građanima unutar SOA-inih prostorija mogu se obaviti isključivo uz suglasnost građana. Ukoliko građanin nije dao pristanak za razgovor sa službenim osobama SOA-e, a ima saznanja o podacima značajnim za nacionalnu sigurnost, SOA može zatražiti od policije da s njim obavi obavijesni razgovor. U takvom obavijesnom razgovoru, u prostorijama policije, sudjeluje i djelatnik SOA-e.

 

Čelnici i zaposlenici državnih tijela i tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima dužni su udovoljiti zahtjevima SOA-e glede podataka kojima raspolažu.

 

Državna tijela, tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i pravne osobe kao i Ministarstvo obrane i Oružane snage mogu voditi evidencije izvršenih uvida u vlastite baze podataka, registre ili dokumentaciju, koje mogu sadržavati samo brojeve znački odnosno brojeve službenih iskaznica službenih osoba sigurnosno-obavještajnih agencija. Evidencije po brojevima znački ili iskaznica službenih osoba sigurnosno-obavještajnih agencija moraju se voditi odvojeno od ostalih evidencija. Čelnici i zaposlenici navedenih tijela dužni su kao tajnu čuvati sva saznanja o predmetima interesa sigurnosno-obavještajnih agencija.

 

SOA može prikupljati podatke i korištenjem tajnih suradnika, odnosno osoba koje dobrovoljno rade po naputcima SOA-e. Uz to, SOA prikuplja podatke i mjerama tajnog prikupljanja podataka tehničkim sredstvima (nadzor elektroničkih komunikacija, prislušni uređaji i slično).

 

SOA može poduzeti i mjere prikrivanja: prikrivanje vlasništva nad stvarima i pravnim osobama, prikrivanje identiteta svojih zaposlenika i drugih osoba te prikrivanje svrhe prikupljanja podataka a može, kada je to potrebno, uz naknadu koristiti se tajnim uslugama pravnih i fizičkih osoba.

 

Mjere tajnog prikupljanja podataka

U prikupljanju podataka primjenjuje se načelo postupnosti. To znači da, ukoliko SOA u obradi neke ozbiljne sigurnosne prijetnje iscrpi redovite metode prikupljanja podataka ili je prikupljanje povezano s nerazmjernim teškoćama, primijenit će se mjere tajnog prikupljanja podataka.

 

Ujedno, kada postoji mogućnost izbora više mjera tajnog prikupljanja podataka, primijenit će se mjera kojom se manje zadire u Ustavom zaštićena prava i slobode.

 

Mjere tajnog prikupljanja podataka su:

  • tajni nadzor telekomunikacijskih usluga, djelatnosti i prometa:

    • tajni nadzor sadržaja komunikacija (tzv. prisluškivanje),

    • tajni nadzor podataka o telekomunikacijskom prometu (tzv. izlist),

    • tajni nadzor lokacije korisnika,

    • tajni nadzor međunarodnih telekomunikacijskih veza,

  • tajni nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama,

  • tajni nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta,

  • tajno praćenje i motrenje uz svjetlosno snimanje osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima,

  • tajno praćenje i motrenje uz zvučno snimanje sadržaja komunikacija osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima,

  • tajni otkup dokumenata i predmeta.

 

Primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna prava i slobode čovjeka i građanina odobravaju Vrhovni sud ili ravnatelj SOA-e, ovisno o vrsti mjere.

 

Vrhovni sud odobrava sljedeće mjere:

  • tajni nadzor sadržaja telekomunikacijske usluge (tzv. prisluškivanje),

  • tajni nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama,

  • tajni nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta,

  • tajno praćenje i motrenje uz zvučno snimanje sadržaja komunikacija osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima.

 

Ravnatelj SOA-e odobrava sljedeće mjere:

  • tajni nadzor podataka o telekomunikacijskom prometu (tzv. izlist),

  • tajni nadzor lokacije korisnika telekomunikacijske usluge,

  • tajni nadzor međunarodnih telekomunikacijskih veza,

  • tajno praćenje i motrenje uz svjetlosno snimanje osoba u otvorenom prostoru i javnim mjestima,

  • tajni otkup dokumenata i predmeta.

 

Mjere tajnog prikupljanja podataka mogu trajati četiri mjeseca. O produženju ili primjeni novih mjera nad istom osobom odlučuje vijeće od tri ovlaštena suca Vrhovnog suda.

 

Mjere tajnog prikupljanja podataka važan su izvor informacija za SOA-u, ali ne i jedini. Značajan izvor podataka su građani koji mogu SOA-i dati vrijedne informacije o mogućem ugrožavanju nacionalne sigurnosti. Isto tako, veliki broj podataka SOA može prikupiti iz otvorenih izvora. Razvoj tehnologije i širenje interneta pružaju ogroman broj javno dostupnih podataka i njihovih izvora.