Čime se bavi SOA?
Sigurnosno-obavještajna agencija bavi se sustavnim prikupljanjem, analizom i obradom podataka koji su od značaja za nacionalnu sigurnost i koji su nužni za donošenje odluka značajnih za ostvarivanje nacionalnih interesa na području nacionalne sigurnosti.
SOA nastoji otkriti i spriječiti radnje koje su usmjerene protiv neovisnosti i suvereniteta RH, nasilnog rušenja ustroja državne vlasti, protiv Ustavom i zakonima utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnova gospodarskog sustava RH.
SOA u inozemstvu prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke političke, gospodarske, sigurnosne i vojne prirode koji se odnose na strane države, međunarodne vladine i nevladine organizacije, političke, vojne i gospodarske saveze, skupine i osobe, koji upućuju na namjere, mogućnosti, prikrivene planove i tajna djelovanja koja su usmjerena na ugrožavanje nacionalne sigurnosti.
Detaljnije u Područja (djelokrug) rada.
Što SOA radi s prikupljenim podacima?
Sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu, SOA nakon obrade i analize podataka te procjene sigurnosne situacije o tome izvješćuje Predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednike Vlade i Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Dio podataka se dostavlja i drugim sigurnosno-obavještajnim službama, Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu financija i sl., ovisno o sadržaju i mjerodavnosti.
SOA je dužna o podacima koji upozoravaju na pripremanje ili počinjenje kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti izvijestiti Državno odvjetništvo.
Koja je razlika između SOA-e i VSOA-e?
Sigurnosno-obavještajna agencija je civilna agencija, a Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA) je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane za planiranje i pružanje potpore Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske u provedbi zadaća obrane opstojnosti, suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. VSOA u obavljanju obavještajnih poslova prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o vojskama i obrambenim sustavima drugih zemalja, o vanjskim pritiscima koji mogu imati utjecaj na obrambenu sigurnost te o aktivnostima u inozemstvu koje su usmjerene na ugrožavanje obrambene sigurnosti zemlje.
VSOA na području RH prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o namjerama, mogućnostima i planovima djelovanja osoba, skupina i organizacija u zemlji kojima je cilj ugrožavanje obrambene moći države te poduzima mjere otkrivanja, praćenja i suprotstavljanja ovakvim aktivnostima.
Što su mjere tajnog prikupljanja podataka?
"Prisluškivanje", odnosno tajni nadzor telekomunikacijskih usluga, djelatnosti i prometa, kako ga naziva Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu, predstavlja poseban način prikupljanja podataka koji primjenjuju gotove sve sigurnosno-obavještajne službe i policije svijeta. Budući da zadire u ustavna ljudska prava i temeljne slobode, ovaj postupak redovito spada u izvanredne načine prikupljanja podataka koji, ovisno o zakonskom rješenju u pojedinim zemljama, ima veća i manja ograničenja u pogledu svoje primjene. Slično je i u Hrvatskoj, gdje ZoSS, kao i Zakon o kaznenom postupku, određuje kako se ovaj način prikupljanja podataka može primijeniti samo ako se podaci "ne mogu prikupiti na drugi način ili je njihovo prikupljanje povezano s nerazmjernim teškoćama".
Svakako treba napomenuti kako SOA većinu podataka iz svog područja rada prikuplja "redovitim" putem, odnosno svakodnevnim kontaktima s građanima, korištenjem javnih izvora, uključujući i uvide u registre i zbirke podataka tijela državne uprave, sudbene vlasti i pravnih osoba.
Prema Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu primjenjuju se sljedeće mjere tajnog prikupljanja podataka: tajni nadzor telekomunikacijskih usluga, djelatnosti i prometa, tajni nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama, tajni nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta, tajno praćenje i motrenje uz svjetlosno snimanje osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima, tajno praćenje i motrenje uz zvučno snimanje sadržaja komunikacija osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima te tajni otkup dokumenata i predmeta. Ako postoji mogućnost izbora između više mjera tajnog prikupljanja podataka, uvijek će se primijeniti mjera kojom se manje zadire u Ustavom zaštićena prava i slobode.
Za razliku od Zakona o kaznenom postupku, gdje primjenu mjere određuje istražni sudac, na zahtjev policije, Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu primjenu diže na najvišu razinu i određuje da se neke mjere mogu poduzimati samo na temelju pisanog obrazloženog naloga koji izdaje sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Tko i kako nadzire rad SOA-e?
Nadzor nad Sigurnosno-obavještajnom agencijom provodi Hrvatski sabor neposredno i putem Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te putem Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Nadzor nad radom SOA-e provodi i Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost.
U ostvarivanju nadzora Hrvatski sabor može zatražiti:
• od Sigurnosno-obavještajne agencije izvješće o radnjama i mjerama koje provodi Sigurnosno-obavještajna agencija
• od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izvješća o poduzetim mjerama tajnog prikupljanja podataka ili o poduzetim mjerama tajnog prikupljanja podataka prema određenim osobama
• od sigurnosno-obavještajnih agencija izvješće o provođenju mjera tajnog prikupljanja podataka ili o provođenju mjera tajnog prikupljanja podataka prema određenim osobama
• izvješće o tome prikupljaju li sigurnosno-obavještajne agencije podatke koji se tiču zastupnika ili osobe koja je član njegovog obiteljskog kućanstva
Radi ostvarivanja građanskog nadzora nad radom sigurnosnih službi, osnovano je Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija koje prati zakonitost rada sigurnosnih službi, prati i nadzire primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna ljudska prava i temeljne slobode. Prikupljena saznanja i podatke dostavlja u formi obavijesti Vijeću za nacionalnu sigurnost, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te ravnateljima sigurnosno-obavještajnih službi.
SOA također unutarnjim nadzorom prati i kontrolira zakonitost postupanja svojih ustrojstvenih jedinica i djelatnika.
Ako građani smatraju da je SOA svojim određenim postupanjem povrijedila zakon u odnosu na njih ili neku drugu osobu, mogu, sukladno svojim ustavnim pravima, uputiti pritužbu gore navedenim tijelima ili samoj SOA-i, nakon čega će dobiti odgovarajući odgovor.
Nadzire li SOA rad političkih stranaka, udruga, nevladinih organizacija, novinara i sl.?
Ustavom RH zajamčena su prava slobodnog udruživanja, sloboda mišljenja i izražavanja misli, a osobito sloboda tiska i drugih sredstava priopćavanja. Stoga nitko ne može postati predmetom interesa SOA-e ili drugih sigurnosno-obavještajnih službi samo zato što je član političke stranke, neke udruge ili se bavi novinarskom djelatnošću.
Kako građani mogu znati da razgovaraju s ovlaštenim djelatnikom SOA-e?
Svaka ovlaštena osoba SOA-a ima službenu iskaznicu koja joj služi za identifikaciju prilikom obavljanja svakodnevnih zadaća te ju u skladu s tim mora pokazati na zahtjev građana s kojima stupa u kontakt.
Iskaznica sadrži vidno istaknut natpis "službena iskaznica", broj iskaznice, fotografiju, te ime i prezime nositelja.
Kako građani mogu pomoći SOA-i?
Iskustva mnogih svjetskih sigurnosno-obavještajnih službi i policija naglašavaju izuzetnu važnost tzv. savjesnog i svojevrsnog samozaštitnog ponašanja građana, koje posebno može donijeti pozitivne rezultate kod otkrivanja djelatnosti koje su u djelokrugu rada SOA-e.
Gdje mogu dobiti informaciju o SDS-ovim dosjeima građana?
Svi dosjei građana od 1941. do 1945. kao i od 1945. do 1991. godine (što podrazumijeva dokumentaciju, foto, fono i druge zapise te materijale) pohranjeni su u Hrvatskom državnom arhivu (www.arhiv.hr).